Povratak na Sto posto

Proizvodi

Odgoj prasadi od odbijanja do prelaska u tov, jedan je od najosetljivijih segmenata u intenzivnom svinjarstvu. Prasad su u vreme odbijanja, u zavisnosti od sistema odgoja, nenaviknuta na konzumiranje druge hrane, osim mleka krmače, poseduju relativno nerazvijen enzimski sistem, a osim toga izložena su mnogobrojnim stresovima (odbijanje, pregrupisavanje). Sa druge strane, ovaj period karakteriše veoma intenzivan prirast u kratkom vremenskom periodu uz maliutrošak hrane po jedinici prirasta.
U periodu odgoja (od odbijanja do 15 kg telesne mase) prasad ostvare prosečan dnevni prirast od 250 do 350 g uz konverziju hrane od 1,6 do 1,8 kg/kg prirasta. U periodu porasta (od 15 do 25 kg telesne mase) prasad ostvare prosečan dnevni prirast od 350 do 450 g uz konverziju hrane od 2,2 do 2,5 kg/kg prirasta.
Obzirom na veoma visok prirast u jedinici vremena (za 55 dana prasad povećaju telesnu masu 5 puta) ishrana prasadi se zasniva na visokokvalitetnim koncentrovanim smešama hraniva biljnog i mineralnog porekla. Pored osnovnih hranljivih materija, neophodno je da smeše sadrže dovoljne količine mikroelemenata i vitamina u optimalnom međusobnom odnosu. Takođe, poželjno je da smeše sadrže i druge dozvoljene aditive koji obezbeđuju dužu održivost hrane (antioksidanti), bolje varenje hrane (enzimi), brži i veći prirast (aminokiseline ).
  Uzgajanje ćuraka postaje sve značajnija proizvodnja, a u našoj zemlji postoji i duga tradicija držanja domaćih rasa ćuraka. Međutim, na tržištu se sve više traži meso sasvim mladih, utovljenih ćurića. Za ovu vrstu proizvodnje koriste se mesnate linije ćurića dobijene dugotrajnim i pažljivim procesom selekcije. Osnovne osobine ovih ćurića su veoma intenzivan prirast u kratkom vremenskom periodu, uz relativno maliutrošak hrane po jedinici prirasta.
Obzirom na veoma visok prirast u jedinici vremena (za 16 nedelja ćure poveća telesnu masu preko 50-60 puta) ishrana ćurića se zasniva na visoko kvalitetnim koncentrovanim smešama hraniva biljnog i mineralnog porekla. Pored osnovnih hranljivih materija, neophodno je da smeše sadrže dovoljne količine mikroelemenata i vitamina u optimalnom međusobnom odnosu. Takođe, poželjno je da smeše sadrže i druge dozvoljene aditive koji obezbeđuju: dužu održivost hrane (antioksidanti), bolje varenje hrane (enzimi), brži i veći prirast (aminokiseline), poželjnu boju potkožnog masnog tkiva (karotenoidi), ili sprečavaju pojavu tzv. uzgojnih oboljenja (kokcidiostatici).
  Kvalitetna i pravilna ishrana je jedan od vrlo važnih preduslova za uspešan odgoj golubova. Da bi se golub pravilno razvijao, razmnožavao, imao odgovarajuću boju i kvalitet perja i podnosio napore u dugom letu, mora pravilno da se hrani. Pod pravilnom ishranom podrazumeva se davanje smeše koja sadrži kvalitetna hraniva i ima izbalansiran odnos minerala i vitamina.
  Ishrana jagnjadi, u cilju dobijanja veće količine kvalitetnog mesa u kratkom periodu, veoma je intenzivna, pa se jagnjad već od 3 do 4 nedelje prihranjuju kvalitetnim koncentrovanim smešama. Tov jagnjadi traje različito dugo u zavisnosti od vrste željenog proizvoda i vremena dobijanja utovljene jagnjadi. U brzom tovu odbijene jagnjadi, kao najčešćem načinu tova, u dobi od 6 meseci života jagnjad postignu telesnu masu od 40 do 50 kg pri dne vnom prirastu od 300 do 350 g i dnevnom utrošku koncentrovanih hraniva od 0,4 do 0,7 kg.
Proizvodnja jaja je jedna od najintenzivnijih proizvodnji, jer nosilja u toku godine snese 10 puta više jajne mase nego što je njena telesna masa. Da bi organizam koke to podneo, potrebno je da se hrani smešom koja obezbeđuje sve hranljive materije u optimalnom nivou i odnosu. Vrstu smeše za nosilje ne treba često menjati. Vrlo je bitan kvalitet proteina, jer 80-85% unetih aminokiselina obrokom se koristi za proizvodnju jaja, te deficit bilo koje aminokiseline dovodi do pada nosivosti i usitnjavanja jaja.U ranom periodu nosivosti pored potreba za održavanje i proizvodnju jaja, treba obezbediti aminokiseline i za porast, jer kokice nisu dostigle poželjnu telesnu masu. U periodu posle 50. nedelje nosivosti treba izbegavati promene strukture smeše. Zbog specifičnosti ove proizvodnje vrlo su značajne potrebe u kalcijumu i fosforu. Do 65% unetog kalcijuma poželjno je da bude u formi zrnca veličine 2-4 mm tzv. grita.
Zadatak ishrane kod visokoproduktivnih krava muzara je da obezbedi, pre svega, dobro zdravlje i kondiciju životinje, kao i normalnu laktaciju u trajanju od oko 300 dana, veći broj laktacija tokom eksploatacije, maksimalnu količinu mleka optimalnog hemijskog sastava i donošenje na svet zdravog i vitalnog teleta jednom godišnje.
Tov piladi je najčešći tov živine. Za ovu vrstu proizvodnje koriste se mesnate linije pilića dobijene dugotrajnom i pažljivom selekcijom. Osnovne osobine ovih pilića su veoma intenzivan prirast u kratkom vremenskom periodu, uz maliutrošak hrane po jedinici prirasta. Najčešći je „brojler” tov u kome pilad za 42 dana postižu telesnu masu od 2,0 do 2,2 kg uz konverziju hrane od 1,8 do 2,0 kg/kg prirasta.
Pored toga, sve više se primenjuje „gril” tov koji traje svega 36 dana, a pilad postižu telesnu masu oko 1,6 – 1,8 kg, uz konverziju hrane od 1,6 do 1,8 kg/kg. Međutim, u nešto ekstenzivnijim uslovima koristi se „roster” tov, odnosno produženi tov u kome se dobija znatno kvalitetnije (zrelo) meso. Ova vrsta tova traje nešto duže (56 – 58 dana), a pilad postižu telesnu masu od 2,5 do 3,5 kg uz veću konverziju hrane.Obzirom na visok prirast u jedinici vremena (za 42 dana pile povećava telesnu masu preko 50 puta) ishrana tovnih pilića se zasniva na visokokvalitetnim koncentrovanim smešama hraniva biljnog i mineralnog porekla. Pored osnovnih hranljivih materija, neophodno je da smeše sadrže dovoljne količine mikroelemenata i vitamina u optimalnom međusobnom odnosu. Takođe, poželjno je da smeše sadrže i druge dozvoljene aditive koji obezbeđuju dužu održivost hrane (antioksidanti), bolje varenje hrane (enzimi), brži i veći prirast (aminokiseline), poželjnu boju potkožnog masnog tkiva (karotenoidi), ili sprečavaju pojavu tzv. uzgojnih oboljenja (kokcidiostatici).
Sa navršenih 25 kg telesne mase, formiraju se grupe prasadi što ujednačenije mase i smeštaju se u boksove predtova. Do 25. dana u predtovu treba izvršiti trijažu grla (odvajanje po težini) i egalizaciju legla (formiranje legla sa ujednačenim težinama tovljenika).
Kada tovljenici dostignu masu od 60 kg u proseku, vrši se prebacivanje iz odeljenja predtova u odeljenje za tov svinja i istovremeno se vrši trijaža grla i egalizacija legla.Tovljenici se dalje tove do mase od 95 do 110 kg, što predstavlja kraj tova.
Obzirom na veoma visok prirast u jedinici vremena, ishrana svinja u porastu i tovu se zasniva na visoko kvalitetnim koncentrovanim smešama hraniva biljnog i mineralnog porekla. Pored osnovnih hranljivih materija, neophodno je da smeše sadrže dovoljne količine mikroelemenata i vitamina u optimalnom međusobnom odnosu. Takođe, poželjno je da smeše sadrže i druge dozvoljene aditive koji obezbeđuju dužu održivost hrane (antioksidanti), bolje varenje hrane (enzimi) i brži i veći prirast (aminokiseline).
Ishrana teladi je organizovana u cilju zadovoljenja visokih potreba zasnovanih na veoma intenzivnom rastu i razvoju. U periodu razvoja teladi, posebno od 100 do 250 kg, dnevni prirast se kreće između 1,2 i 1,5 kg.
Dobro uzgojena telad se koriste za dalji tov junadi koji karakteriše veliki prirast u mišićnom i masnom tkivu. Za tov se najčešće koriste muška grla kod kojih je prirast veći, konverzija bolja, a meso kvalitetnije. Ishrana junadi može da se bazira na obrocima sa različitim odnosom kabastog i koncentrovanog dela, ali je najkvalitetniji „baby beef ” tov koncentrovanim obrocima u kome se postižu dnevni prirasti od 1,2 do 1,5 kg uz utrošak smeša od 6 do 7 kg za 1 kg prirasta.